Šta je to konstruktivizam?
Konstruktivizam je teorijski okvir u psihoterapiji koji naglašava aktivnu ulogu pojedinca u procesu izgradnje sopstvenog znanja, perspektive i doživljaja sveta. Ovaj pristup oslanja se na ideju da ljudi nisu pasivni primatelji informacija, već aktivno konstruišu značenje kroz interakciju s okolinom i sopstvenim iskustvima.
Naš edukator Milan Damjanac o konstruktivizmu na tribini "Moj psihoterapeut"
Osnovni principi
Konstruktivizam kao poseban pristup ljudskoj psihologiji i psihoterapiji zasniva se na nekoliko ključnih principa. Jedan od njih je kontekstualizacija problema, što znači da se simptomi poteškoće sa kojima se klijent suočava razumevaju unutar konteksta u kojem se pojavljuju. Kontekst konkretno sačivanjavaju specifične okolosti koje čine življeno isksutvo jedne osobe: događaji koji su joj se tokom života dogodili, neposredna sredina u kojoj se odvija nečiji život, ali i porodični i kulturni faktori koji boje razumevanje onoga sa čim se osoba suočava. Iznad svega, kontekst sačivanja ono što osoba učini sa događajima koji joj se dogode.
Fokus konstruktivističke psihoterapije usmeren je na izgradnju novih perspektiva i rešenja za budućnost, umesto samo na analiziranju prošlosti. Jedan od najvećih američkih romansijera, Vilijam Fokner, rekao je jednom prilikom da prošlost nije mrtva i da, zapravo, prošlost uopšte i nije prošlost. Iz konstruktivističke perspektive, ova rečenica je u potpunosti tačna. Premda se u konstruktivističkoj psihoterapiji ne vraćamo u prošlost kako bismo pravili besciljan inventar povreda i poteškoća, mi smatramo da prošlost aktivno živi u načinima na koje osoba osmišljava svet danas. Iskustvo koje nosimo i koje daje značenje onome što radimo i sa čim se suočavamo predstavlja svojevrsnu apstrakciju naše prošlosti – lekcije koje smo naučili interpretirajući ono što nam se dogodilo. U tom smislu, prošlost živi u sadašnjosti i baveći se aktuelnim poteškoćama, mi menjamo narativ i o prošlim.
aktivna uloga klijenta
Konstruktivizam postavlja klijenta u aktivnu ulogu u terapijskom procesu. Klijenti se podstiču da osveste i istraže svoja uverenja, pretpostavke i obrasce mišljenja te da steknu uvid u to kako ti unutrašnji konstrukti oblikuju njihov doživljaj sveta i sebe.
Drugim rečima, kako njihova iskustva stvaraju svet u kom žive. Kroz ovaj proces, klijenti mogu stvoriti nove perspektive, razumeti vlastite potrebe i ciljeve, te pronaći resurse za postizanje pozitivnih promena.
Kada govorimo o tome da je klijent u aktivnoj ulozi, to ne podrazumeva da je konstruktivistički psihoterapeut u pasivnoj ulozi. Naprotiv, i klijent i terapeut formiraju aktivno savezništvo i kroz ravnopravan, topao odnos ko-kreiraju nove načinje za osmišljavanje sveta.
Međutim, način na koji su terapeut i klijent aktivni nije isti. Terapeut primenjuje psihološku tehnologiju koja klijentu pruža način da strateški unese jasnoću u svoj svet. Pitanja koja terapeut postavlja imaju za cilj da pomognu klijentu da stvara nove alternative i načine gledanja na svet.
Smatramo da klijent poseduje sve odgovore jer se radi o njegovom/njenom sistemu konstrukata, dok je terapeut pomoćnik koji postavlja prava pitanja putem kojih će klijent doći do željenih odgovora.
kontinuirana izgradnja znanja
Konstruktivistički pogled na svet podrazumeva jedan veoma dinamičan svet, gde se sve stalno menja: panta rei. U takvom svetu, naši načini anticipacije budućnosti i osmišljavanja sadašnjosti ne mogu biti statični. Znanje i značenje su procesi, a ne nepomične, trajne strukture, a procesi se stalno odvijaju i stalno evoluiraju. Kroz aktivnu participaciju u sopstvenom učenju, pojedinac stvara nove konstrukcije znanja, menja i prilagođava svoje prethodno znanje. Ovaj kontinuirani proces izgradnje znanja omogućava lični rast, razvoj i promenu perspektive.
Ako odemo korak dalje, možemo reći da se iz perspektive konstruktivističke psihologije suočavamo sa izborom: ili će nas promenljivi tokovi života menjati po sopstvenom nahođenju, ili ćemo svoje procese promene uzeti u svoje ruke i usmeriti u pravcima koji su u skladu sa našim potrebama i stremljenjima.
socijalne interakcije
Socijalne interakcije igraju ključnu ulogu u konstruktivističkom pristupu ljudskoj psihologiji. Ljudi su društvena bića koja učestvuju u zajednici, dele ideje, perspektive i znanja s drugima. Pomoću interakcije s drugima, pojedinac stiče nove uvide, shvatanja i konstrukcije znanja. Ova socijalna dimenzija omogućava razmenu iskustava, podršku i razumevanje.
Iz konstruktivističke perspektive, društveni prostor u kom se odvijaju naši životi predstavlja svojevrsnu laboratoriju gde možemo formulisati i testirati različite ideje o tome kako bismo mogli osmisliti sebe, svet i ljude koji ga nastanjuju. Te ideje (ili drugačije rečeno – hipoteze) mogu u tom procesu biti validirane ili invalidirane – ukoliko su invalidirane potrebna je revizija hipoteze, a zatim ponovno testiranje i to ponovo i uvek, u socijalnom kontekstu.
individualnost i subjektivnost
Konstruktivizam naglašava individualnost i subjektivnost svakog pojedinca. Svaka osoba ima jedinstvenu perspektivu i tumačenje sveta koje je oblikovano kroz njihova iskustva, vrednosti i uverenja. U terapiji, ova individualnost se ceni i poštuje, a klijenti su podstaknuti da istraže sopstvene perspektive i otkriju nove načine razumevanja sebe i sveta. Cilj konstruktivističkom terapeuta je upravo da razume tačne lingvističke termine koje osoba koristi da označi određene pojave, ljude i događaje, ali još važnije, da razume značenje koje se krije iza tih termina. Terapeut time dobija punu sliku o klijentu i o pritužbi zbog koje dolazi na terapiju, umesto da uzme “zdravo za gotovo” dijagnozu koju klijent sam govori ili koju terapuet zaključuje bez dovoljno informacija – konstruktivistički terapeut to sklanja sa strane i uvek se pita za svaku individuu: “Zašto je za tebe ovo važno?”
Samorefleksija i metakognicija
U psihoterapiji, kroz razvijanje svesnosti o sopstvenim mislima, osećanjima, senzacijama, intuicijama, čovek može preispitivati i menjati svoje konstrukcije. Odnosno: da bismo odabrali da nešto promenimo, moramo prvo razumeti kako taj deo naše psihe funkcioniše.
Jedan od osnovnih procesa koji se odvijaju u toku konstruktivističke psihoterapije jeste osvešćivanje i razumevanje sopstvenih procesa osmišljavanja sveta i negovanje kritičkog odnosa prema sopstvenim načinim saznavanja sveta. Iz konstruktivističke pozicije, ne postoji ni jedan način gledanja na svet koji nije podložan reviziji i zbog toga je važno negovati otvoren pristup prema tuđim i drugačijim konstrukcijama, kao i kritički sagledavati svoje.
Kako se razlikuje PLK (psihologija ličnih konstrukata) od konstruktivizma?
Psihologija ličnih konstrukata je podpravac konstruktivizma koji se posebno fokusira na način na koji ljudi konstruišu svoje realnosti i tumače svet oko sebe putem subjektivnih konstrukata. Ovaj pristup razvijen je od strane Džordža Kelija (George Kelly), a zasniva se na ideji da su naša percepcija i tumačenje sveta uslovljeni našim individualnim konstruktima.
Psihologija ličnih konstrukata naglašava da svaki pojedinac stvara jedinstvene konstrukte kako bi shvatio sebe, druge ljude i svet oko sebe. Konstrukti su načini na koje pojedinac kategorizuje, tumači i razume informacije koje prima. Konstrukti su subjektivni i individualni, a oblikuju se na osnovu sopstvenih iskustava, vrednosti, uverenja i konteksta.
Ovaj pristup stavlja naglasak na samosvesnost, samorefleksiju i promenu konstrukata kao načina za rast, promenu i razvoj. Kroz svesnost o sopstvenim konstrukcijama, pojedinac može postati svestan kako njegovi konstrukti oblikuju njegove percepcije, emocije i reakcije. Kroz terapijski rad, klijenti se podstiču da istraže, preispitaju i menjaju svoje konstrukte kako bi stvorili nove načine razumevanja sebe i sveta.
Psihologija ličnih konstrukata koristi tehnike poput lestvičenja, piramidisanja, testiranja hipoteza i promene konstrukta kako bi pomogla klijentima u istraživanju i transformaciji njihovih konstrukata. Ovaj pristup podržava ideju da su ljudi aktivni učesnici u izgradnji svojih sopstvenih značenja i da mogu promeniti svoje konstrukte kako bi stvorili nove perspektive i bolje se prilagodili svetu oko sebe.
Da li vas je ovo zainteresovalo?
Ukoliko jeste, možete pogledati detalje o našem Uvodnom kursu koji počinje u oktobru!